Motiv: Hrast Kataloški broj: 571 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Jasen Kataloški broj: 572 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Lipa Kataloški broj: 573 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Breza Kataloški broj: 574 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Naziv izdanja: Flora - sveto drveće starih Slovena Datum izdanja: 13.06.2012. Autori: mr Božidar Došenović i Nebojša Đumić Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 20+5 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

Davno prije nego se razvilo vjerovanje u različita paganska božanstva, iznikli su kod pranaroda prvi začeci poštovanja prirode. Uporedo s kultom vode, ognja, groma i na nebu svijetla Sunca, razvio se i kult stabla. Nekad su narodi smatrali da se u krošnjama stabala nalaze sjedišta moćnih bogova, kod Slovena mnoga su stabla bila posvećena pojedinim bogovima, kao npr: hrast Perunu, jasen Svetovidy, lipa božici Vidi, a breza bogu žetve Potrimbi. Кad bi povjetarac zanjihao njihovim granjem, a lišće zašuštalo, vjerovalo se, da se to zbiva po volji nekog božanstva. Hrast (Quercus) je rod listopadnog i zimzelenog drveća i žbunja iz porodice bukava (Fagaceae). Režnjeviti, nazubljeni ili cjeloviti listovi spiralno su raspoređeni na grančici. Muški cvjetovi su skupljeni u zelenkasto-žute, rjeđe crvenkaste, rese. Ženski cvjetovi su skoro neuočljivi. Plod je žir. Stablo hrasta je veoma razgranato i moćno. Bio je najsvetije stablo kod starih Slovena. Simbol je otpornosti i čvrstoće. U šumama svetih hrastova ložili su vječnu vatru, bile su ograđene plotom, za zaštitu od stoke i zlih ljudi. Stablo hrasta bilo je posvećeno bogu gromovniku Perunu. Jasen ( Fraxinus) je naziv za rod drvenastih skrivenosjemenica iz familije maslina (Oleaceae). Biljke su uglavnom srednje visoko do visoko drveće. Većina vrsta je listopadna. Listovi su naspramni, rjeđe po tri u pršljenu i perasto složeni. Cvjetovi su u grozdastim cvastima. Plod je krilata orašica. Кod starih Slovena jasen je bio posvećen bogu Svetovidu, koji je povezan sa ratovima i proricanjem. Autori: Nebojša Đumić i mr Božidar Došenović Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

Davno prije nego se razvilo vjerovanje u različita paganska božanstva, iznikli su kod pranaroda prvi začeci poštovanja prirode. Uporedo s kultom vode, ognja, groma i na nebu svijetla Sunca, razvio se i kult stabla. Nekad su narodi smatrali da se u krošnjama stabala nalaze sjedišta moćnih bogova, kod Slovena mnoga su stabla bila posvećena pojedinim bogovima, kao npr: hrast Perunu, jasen Svetovid, lipa božici Vidi, a breza bogu žetve Potrimbi. Кad bi povjetarac zanjihao njihovim granjem, a lišće zašuštalo, vjerovalo se, da se to zbiva po volji nekog božanstva. Lipa (Tilia) je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, ugodnog mirisa. Cvjetanje traje 2 do 3 sedmice, a nekad se dogodi da prođe i za 5 do 6 dana. Stari Sloveni su živjeli u lipovim šumama. Prema predaji vršili su obrede i podnosili žrtve lipi kao idol. Vjerovali su da se stavljanjem ogranaka lipe u krov svoje kuće, čuvaju od gromova i požara, ali i da lipa čuva čovjeka od zla i uroka. U lipovim šumama Sloveni su sabirali med i vosak. Medovina ili medica bila je Slovenima omiljeno piće. Breza (Betula), naraste do 20 m, a u debljinu do 60 cm. Deblo je vitko, a kora bijela i glatka. Listovi su zaobljeno trouglasti, na vrhu zašiljeni, dvostruko testerastog oblika, s peteljkama. Cvjetovi se razvijaju u proljeće zajedno sa listovima, žućkastosmeđi su i jednodomni. Muške rese duže su od ženskih i formiraju se u jesen, a ženske rese stoje uspravljene, pojedinačno i pojavljuju se u proljeće. Кod sazrijevanja ženska resa se raspada. Breza je kod starih Slovena bila posvećena bogu žetve Potrimbi. Molili su mu se za dobar rod, i zahvaljivali za dobru žetvu. Autori: Nebojša Đumić i mr Božidar Došenović Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka