20.05.2015.
Moguće je postavljati brojna pitanja oko najstarije varoši Doboja, ali je malo odgovora moguće pružiti. Pisanih izvora jednostavno nema, a materijalni arheološki nalazi su skromni.
Izgradnja tvrđave u 13. vijeku nalagala je zasnivanje varoši. U srednjem vijeku se govorilo za tvrđavu grad, a za varoš podgrađe, čime je naglašavana životna vezanost dvije pojave. Uvijek treba imati na umu, tvrđava je građena u svrhu kontrole važnog druma i njegovog raskršća u ovom dijelu doline Bosne.
Neveliki prostor ove raskrsnice puteva na platou ispred ulaza u tvrđavu, postao je dobojski srednjevjekovni trg, a kada su oko trga i oko tri puta što ulaze i izlaze na trg sagrađene kuće, onda je to već čin rađanja male varoši 13. vijeka sa trgom i tri ulice. Samo još treba dodati crkvu varošku, sagrađenu uz južnu stranu trga, naspram ulaza u tvrđavu, jer nema varoši u hrišćanskoj zemlji srednjeg vijeka, bez crkve. I konačno, oko crkve je prvo groblje žitelja Doboja. Time je slika jednog manjeg podgrađa srednjeg vijeka, potpuna.
Neophodno je posebno skrenuti pažnju, kako od 13. vijeka kada je utemeljen, pa do poslednjih decenija 19. vijeka, varoš dobojska stoji kao okamenjena, baš kao tvrđava.
Tursko osvajanje, zatim dogradnje na dobojskoj tvrđavi imale su za njenu varoš bitne posljedice i promjene.
Za dobojsku varoš velike promjene dolaze pri kraju 19. vijeka. Na prostornom planu, promjene ne idu u prekrajanju starog, iz srednje vijeka naslijeđenog jezgra, već se kreću u teritorijalnom širenju naselja. Došla su sasvim nova vremena.
U Doboju će ove godine biti obilježeno 600 godina od prvog pisanog pomena ovog grada.
Autori: mr Božidar Došenović i Nebojša Đumić
Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka