27.04.2018.
Most preko Drine u Višegradu predstavlja remek-djelo mostogradnje. Sagrađen je u vremenu od 1571. do 1577. godine po želji Mehmed-paše Sokolovića. Mehmed-paša Sokolović rođen je u Sokolovićima blizu kasabe Rudo, odakle je kao dječak odvojen od svojih roditelja i odveden u Tursku.
U to vrijeme postojao je običaj poznat kao "Danak u krvi", kao vid redovnog oporezivanja u Otomanskom carstvu, a koji je podrazumijevao nasilno odvođenje hrišćanske djece u Tursku gdje su prevođena u Islam i školovana u njihovim vojnim školama gdje su postajali Janjičari, elitni vojnici turskog carstva. Bio je veliki vezir u vrijeme trojice sultana.
Izgradnja mosta povjerena je Кodža Mimar Sinanu, jednom od najvećih arhitekata svog vremena.
Jedinstvenost višegradskog mosta, uglavnom, je u njegovom obliku – naglo savijena konstrukcija koja se sastoji od dijela sa jedanaest lukova što premošćuju Drinu. Ukupna dužina iznosi 179,5 m, visina nad normalnim vodostajem rijeke 15,40 m, a širina mosta 6,30 metara. Most svjedoči o važnim kulturnim razmjenama između različitih civilizacija.
Upisan je na UNESCO Listu svjetske baštine 2007.godine , a roman Ive Andrića "Na Drini ćuprija", za koji je pisac dobio Nobelovu nagradu je baziran na istoriji ovog mosta.
Arslanagića most je najpoznatiji spomenik iz turskog perioda u Trebinju i ima veoma značajno mjesto u balkanskoj arhitekturi XVI vijeka. I ovaj most je, kao zadužbinu za svog poginulog sina, izgradio Mehmed-paša Sokolović 1574. godine, za vrijeme turske okupacije.
Кameni most dug je 92,25 m, širine kolovoza od 3,60 do 4 metara. Ima sedam lukova, a na najvišim dijelovima uzdiže se 15 m iznad razine vode.
Most je imao veliki značaj, povezivao je centralnu Bosnu i današnji Herceg Novi, a preko njega je išla sva trgovina.
Кada su Turci 1687. godine potisnuti iz Herceg Novog, mnoge turske porodice su se iz ovog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga koji je dobio pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, most naziva Arslanagića most.
Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Nešto kasnije,1993. naziv mosta je promijenjen u Perovića most.
Autori: Tanja Кuruzović i Miloš Đurović
Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banja Luka