Motiv: plavi gušter Kataloški broj: 846 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1,80 КМ Tiraž: 15 000

Motiv: mediteranski kućni gekon Kataloški broj: 847 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,90 КМ Tiraž: 15 000

Motiv: blavor Kataloški broj: 848 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,90 КМ Tiraž: 15 000

Motiv: kratkonogi gušter Kataloški broj: 849 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1,80 КМ Tiraž: 15 000

Naziv izdanja: Fauna Datum izdanja: 20.05.2021. Autor: Tanja Kuruzovic Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 4x2 Papir: muflep 100g Štamparija: Blicdruk, Sarajevo

Bosna i Hercegovina obiluje visokim diverzitetom biljnih i životinjskih vrsta, ekosistema i genetičkog diverziteta među vrstama, zbog svog specifičnog geografskog položaja i izraženih različitih klimatskih zona od sjevera prema jugu. Кarakteristična je po velikom broju refugijuma i staništa koji su pogodovali očuvanju vrsta u toku zadnjeg ledenog doba koje je u Evropi počelo prije 2,6 miliona godina i trajalo do prije 11 700 godina. U Bosni i Hercegovini registrovano je 29 autohtonih vrsta gmizavaca, a postoje još dvije registrovane alohtone vrste kornjača koje vode porijeklo iz Amerike i Azije. Ablepharus kitaibelii Bibron & Bory de Saint-Vincent, 1833 – kratkonogi gušter Ablepharus kitaibelii ili kratkonogi gušter naseljava jugoistok Europe, zapadnu i centralnu Tursku. U Bosni i Hercegovini je najrjeđi gmizavac i pronađen je samo na području istočne Bosne i Hercegovine, u blizini Ustikoline. Кratkonogi gušter naraste do 15 cm. Očni kapci su im nepomični što ih razlikuje od drugih guštera na ovom području. Ženke su krupnije od mužjaka. Bakreno je smeđe do sjajne maslinasto-zelene boje, sa tamnijim bočnim stranama. Mužjaci obično tamniji od ženki. Naseljava suha područja, uključujući obronke južne ekspozicije, livade, šikare i čistine u šumi. Obično se nalazi u blizini prizemnog pokrivača poput lišća, mrtvog drveća, kamenja, grmlja i druge vegetacije. Strogo je zaštićena vrsta prema Uredbi o zaštićenim i strogo zaštićenim divljim vrstama Republike Srpske. Hemidactylus turcicus Linnaeus, 1758 – mediteranski kućni gekon Hemidactylus turcicus ili mediteranski kućni gekon rasprostranjen je oko mediteranskog bazena i u zapadnoj Aziji. Nalazi se i u određenim dijelovima kontinentalne Europe i na brojnim ostrvima Sredozemnog mora. U Bosni i Hercegovini, ova vrsta je zabilježena u mediteranskom području, od Ljubuškog preko Čapljine i Mostara, preko Popovog polja pa do podnožja planine Orjen. Veličine su oko 10 cm, a nekad i duži. Mnogo su spretne i aktivne životinje, naročito noću. Posjeduju prijanjajuće površine na prstima, a svaki prst završava kandžom. Često su blijede i roza obojene kože, prekrivene krljuštima koje podsjećaju na bradavice. Na leđima imaju tamne, nepravilne mrlje. Imaju sposobnost mijenjanja boje tijela, u odnosu na boju staništa. Oči su im velike, sa izduženim vertikalnim zjenicama. Naseljavaju toplija, obalna područja. Ponekad su rasprostranjeni i u unutrašnjosti kontinenta duž riječnih dolina. Izuzetno je prilagodljiva vrsta i naseljava kamenjare, obalna područja, litice, pećine, a uobičajena je u urbanim sredinama. Zbog svoje rasprostranjenosti i prilagodljivosti vrsta nije uvrštena u Uredbi o zaštićenim i strogo zaštićenim divljim vrstama Republike Srpske. Autor: Tanja Кuruzović Saradnja: Ana Ćurić, viši stručni saradnik za biodiverzitet - zoolog, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

Bosna i Hercegovina obiluje visokim diverzitetom biljnih i životinjskih vrsta, ekosistema i genetičkog diverziteta među vrstama, zbog svog specifičnog geografskog položaja i izraženih različitih klimatskih zona od sjevera prema jugu. Кarakteristična je po velikom broju refugijuma i staništa koji su pogodovali očuvanju vrsta u toku zadnjeg ledenog doba koje je u Evropi počelo prije 2,6 miliona godina i trajalo do prije 11 700 godina. U Bosni i Hercegovini registrovano je 29 autohtonih vrsta gmizavaca, a postoje još dvije registrovane alohtone vrste kornjača koje vode porijeklo iz Amerike i Azije. Ablepharus kitaibelii Bibron & Bory de Saint-Vincent, 1833 – kratkonogi gušter Ablepharus kitaibelii ili kratkonogi gušter naseljava jugoistok Europe, zapadnu i centralnu Tursku. U Bosni i Hercegovini je najrjeđi gmizavac i pronađen je samo na području istočne Bosne i Hercegovine, u blizini Ustikoline. Кratkonogi gušter naraste do 15 cm. Očni kapci su im nepomični što ih razlikuje od drugih guštera na ovom području. Ženke su krupnije od mužjaka. Bakreno je smeđe do sjajne maslinasto-zelene boje, sa tamnijim bočnim stranama. Mužjaci obično tamniji od ženki. Naseljava suha područja, uključujući obronke južne ekspozicije, livade, šikare i čistine u šumi. Obično se nalazi u blizini prizemnog pokrivača poput lišća, mrtvog drveća, kamenja, grmlja i druge vegetacije. Strogo je zaštićena vrsta prema Uredbi o zaštićenim i strogo zaštićenim divljim vrstama Republike Srpske. Hemidactylus turcicus Linnaeus, 1758 – mediteranski kućni gekon Hemidactylus turcicus ili mediteranski kućni gekon rasprostranjen je oko mediteranskog bazena i u zapadnoj Aziji. Nalazi se i u određenim dijelovima kontinentalne Europe i na brojnim ostrvima Sredozemnog mora. U Bosni i Hercegovini, ova vrsta je zabilježena u mediteranskom području, od Ljubuškog preko Čapljine i Mostara, preko Popovog polja pa do podnožja planine Orjen. Veličine su oko 10 cm, a nekad i duži. Mnogo su spretne i aktivne životinje, naročito noću. Posjeduju prijanjajuće površine na prstima, a svaki prst završava kandžom. Često su blijede i roza obojene kože, prekrivene krljuštima koje podsjećaju na bradavice. Na leđima imaju tamne, nepravilne mrlje. Imaju sposobnost mijenjanja boje tijela, u odnosu na boju staništa. Oči su im velike, sa izduženim vertikalnim zjenicama. Naseljavaju toplija, obalna područja. Ponekad su rasprostranjeni i u unutrašnjosti kontinenta duž riječnih dolina. Izuzetno je prilagodljiva vrsta i naseljava kamenjare, obalna područja, litice, pećine, a uobičajena je u urbanim sredinama. Zbog svoje rasprostranjenosti i prilagodljivosti vrsta nije uvrštena u Uredbi o zaštićenim i strogo zaštićenim divljim vrstama Republike Srpske. Autor: Tanja Кuruzović Saradnja: Ana Ćurić, viši stručni saradnik za biodiverzitet - zoolog, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka