09.10.2018.
Divlje vrste koje su ugrožene ili mogu postati ugrožene, koje imaju poseban značaj iz genetičkog, ekološkog, ekosistemskog, naučnog, zdravstvenog, ekonomskog i drugog aspekta, štite se kao strogo zaštićene divlje vrste ili zaštićene divlje vrste.
Jedan od prvih koraka u procesu zaštite ugroženih vrsta jeste njihovo evidentiranje i procjena ugroženosti. U tu svrhu izrađuju se Crvene liste ugroženih vrsta koje predstavljaju prikaz stepena ugroženosti pojedinih vrsta na određenom prostoru. Ove liste nisu nepromjenjive, već se kontinuirano revidiraju i nadopunjuju u skladu sa novim naučnim saznanjima i promjenama statusa ugroženosti vrsta.
Pimpinella serbica (Vis.) Bentham & Hooker fil. ex Drude ili srpska pančićija je endemična vrsta sa nalazištima u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji.
To je je višegodišnja biljka sa uspravnom, golom, u gornjem dijelom razgranatom stabljikom. Кorijen ove biljke je krtolasto zadebljao. Listovi su joj naizmjenično raspoređeni na dugačkim peteljkama. Donji su cjeloviti, pri osnovi srcasti, a gornji duboko isječeni, čak do osnove, te izledaju kao končasti isječci po kojima je srpsku pančićiju lako prepoznati. Dvopolni, sitni, bijeli cvjetići su grupisani u štitove. Plod je jajast, obično spljošten. Biljka cvjeta u junu i julu.
Vrstu je prvi put opisao botaničar Roberto de Visiani (Roberto de Visiani) 1858. godine na planini Javor u Srbiji i nazvao je Pancicia Serbica po čuvenom srpskom botaničaru Josifu Pančiću.
Ona nastanjuje livade i šumske čistine subalpiskog i alpiskog pojasa. Кod nas se može naći na Treskavici, Zelengori, Jahorini, Ljubišnji, Volujaku, Magliću, Leliji i Trebeviću.
Iris reichenbachii Heuff, je višegodišnja biljka, visoka izmedju 10 i 35 cm sa debelim podzemnim podancima. Ima prave ili blago srpasto povijene listove, na vrhovima ušiljene. Stablo nosi jedan ili dva cvijeta, žute, ljubičaste ili plave boje. Cvjetovi su dvopolni i blago mirišljavi. Plod je tobolac koji se otvara uzdužno I ima mnogu sjemenki. Biljka cvjeta u maju i junu.
U narodu poznata kao Bosanska perunika, ova vrsta ima endemični karakter i rasprostranjena je na balkanskom poluostrvu. Nastanjuje suve livade i pašnjake sa plitkim skeletnim zemljištem. Кod nas je možemo naći na Trebeviću, Orjenu, Jahorini, Veleži, Babi, te u okoini Rogatice, Vlasenice i Кalinovika.
U literaturi se za ovu vrstu može naći više sinonima kao što su Iris balkana, Iris bosnica ili Iris serbica kako ju je opisivao Josif Pančić.
Autor: Miloš Đurović
Saradnja: Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, Sara Todorović, dipl. biolog
Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka