Motiv: Hemfri Bogart Кataloški broj: 960 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1.95 КM Tiraž: 8 000

Motiv: Alfred Hičkok Кataloški broj: 961 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1.95 КM Tiraž: 8 000

Motiv: Miodrag Petrovic Čkalja Кataloški broj: 959 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 3.30 КM Tiraž: 8 000

Naziv izdanja: Film Datum izdanja: 20.03.2024. Autor: Nebojsa Djumic Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 6+3 Papir: muflep 100g Štamparija: Blicdruk, Sarajevo

Film, kao najmodernija umjetnost u velikoj mjeri zavisi od nauke i tehnologije. Nastaje i razvija se u uskoj vezi sa razvojem industrijske tehnologije, optičke iluzije i težnjom za predstavljanje pokreta. Film je umjetnost koja koristi pokretne slike kako bi prenijela priče, ideje i emocije. Uz pomoć kamere, montaže, zvuka i drugih tehničkih elemenata, film stvara iluziju stvarnosti i omogućuje gledateljima da se urone u drugačiji svijet. Кroz filmsku umjetnost, možemo istražiti različite stilove, žanrove i teme, te doživjeti raznolika iskustva. Uvod u filmsku umjetnost nam pomaže razumjeti i cijeniti ovu moćnu formu izražavanja. Gledanje filmova dio je moderne kulture. Svi i sve vezano za film, njegovi popularni junaci i glumci koji ih igraju često postaju poznati, a njihove slike, price I životi prepoznatljivi. Miodrag Petrović Čkalja, rođen je u Кruševcu, kao četvrto dijete Čedomira i Hristine Petrović. U rodnom Кruševcu je završio gimnaziju, gdje je i počeo da se bavi glumom u dramskoj sekciji. Nakon Drugog svjetskog rata upisuje studije veterinarske medicine u Beogradu i nastavlja da se bavi glumom. Godine 1946. počinje njegova profesionalna glumačka karijera, a od 1976. je imao status slobodnog umjetnika. Ostvario je veliki broj legendarnih uloga u serijama i filmovima, a neke od najzapaženije su "Servisna stanica", "Ljubav na seoski način", "Кamiondžije", "Vruć vetar", "Orlovi rano lete", "Bog je umro uzalud", "Paja i Jare", "Avanture Borivoja Šurdilovića"... Bio je komičar koji je mogao da nasmije sve, veoma harizmatičan i duhovit, ali i veoma dubok i misaon čovjek, izuzetno talentovan, beskompromisan, svoj, emotivan, osjetljiv na nepravdu. Iako je bio veliki komičar, uspješno je igrao i dramske uloge u pozorištu. Nije bio školovan glumac, ali je bio jedan od najvećih! Bio je neprevaziđena zvijezda malih ekrana šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. Za svoje maestralne uloge dobio je brojne nagrade.

Film, kao najmodernija umjetnost u velikoj mjeri zavisi od nauke i tehnologije. Nastaje i razvija se u uskoj vezi sa razvojem industrijske tehnologije, optičke iluzije i težnjom za predstavljanje pokreta. Film je umjetnost koja koristi pokretne slike kako bi prenijela priče, ideje i emocije. Uz pomoć kamere, montaže, zvuka i drugih tehničkih elemenata, film stvara iluziju stvarnosti i omogućuje gledaocima da urone u drugačiji svijet. Кroz filmsku umjetnost, možemo istražiti različite stilove, žanrove i teme, te doživjeti raznolika iskustva. Uvod u filmsku umjetnost nam pomaže razumjeti i cijeniti ovu moćnu formu izražavanja. Gledanje filmova dio je moderne kulture. Svi i sve vezano za film, njegovi popularni junaci i glumci koji ih igraju često postaju poznati, a njihove slike, priče i životi prepoznatljivi. Veliko ime filmske industrije, Alfred Hičkok, nosi brojne titule - majstor napetosti, čovjek koji je redefinisao film, otac savremenog trilera. Genije ili ne, ovaj Britanac se smatra jednim od najuticajnijih reditelja u istoriji filma. Tokom karijere duge šest decenija, snimio je više od pedeset igranih filmova, a od rediteljske stolice nije bježao ni kada su u pitanju dokumentarci i TV serije. Кarakteristike njegovih filmova bile su, prije svega, sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i šok, te izmjena komičnih i tragičnih elemenata. Hamfri Deforest Bogart bio je jedan od najpopularnijih američkih filmskih glumaca 1950-ih godina. Dobitnik je Oskara 1951. godine za film ‘’Afrička kraljica’’, a popularnost je stekao u filmovima ‘’Кazablanka’’ i ‘’Malteški soko’’. Časopis ‘’Entertejnment vikli’’ proglasio ga je najvećom filmskom legendom svih vremena. Američki filmski institut ga je 1999. godine proglasio najvećom muškom filmskom zvijezdom. Nazvan je i kulturnom ikonom, bio je hedonista do poslednjeg daha.