24.04.2025.
Na sto pedeset devetom kilometru od spajanja Pive i Tare i nastanka rijeke Drine, na zavoju koji rijeka pravi oko planinskog masiva Osata u srednjem Podrinju, smješteno je mjesto Skelani. Regija je bogata prirodnim i rudnim bogatstvima, koja su doprinijela da se od I do IV vijeka ovdje razvije rimsko naselje. Vrsni urbanisti, graditelji i majstori, Rimljani, ostavili su brojne građevine i spomenike čiji se ostaci mogu vidjeti i danas. Jedan od natpisa na kome se pominje gradsko vijeće „ordo decurionum“ pronađen je u Skelanima, on govori u prilog da se baš ovdje nalazilo središte rimskog Municipiuma Malvesiatiuma.
Prva arheološka iskopavanja u Skelanima obavio je Karl Pač davne 1896. godine. On je tom prilikom otkrio i istražio dvije ranohrišćanske crkve, nekropolu i ciglanu, a na širem području Skelana prikupio je preko 80 rimskih spomenika. Njegove dalje napore spriječila je rijeka Drina koja je u velikoj poplavi zatrpala sve ono što je on prikupio i iskopao.
Sto godina kasnije, u Skelane se vraćaju arheolozi. Pod rukovodstvom Mirka Babića 2008. godine vrše se iskopavanja na četiri lokacije: „Zadružni dom“, „Brankova njiva“, „Baba Ankino dvorište“ i u „Porti srpske pravoslavne crkve“. Na sve četiri lokacije su otkriveni ostaci antičkih građevina, a posebno vrijedni su bili nalazi rimskih podnih mozaika na lokalitetu „Zadružni dom“ i 30 rimskih spomenika na lokalitetu „Baba Ankino dvorište“. Nakon ovih otkrića Narodna skupština Republike Srpske arheološki kompleks u Skelanima proglasila je kulturnim dobrom od izuzetnog značaja. Ubrzo se osniva JU Arheološki muzej „Rimski municipium“ Skelani, sa zadatkom da se stara o zaštićenom kompleksu.
U narednom periodu istražena je gotovo u potpunosti villa urbana, u kojoj je otkriven koridor sa podnim mozaicima, kojim dominiraju floralni i geometrijski motivi. Dok je u prostoriji, koja je protumačena kao trpezarija, otkriven mozaik čiji je centralni motiv medaljon sa likom Gorgone Meduze.