Motiv: Bukovača Кataloški broj: 701 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 КM Tiraž: 15 000

Motiv: Lisičarka Кataloški broj: 702 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 КM Tiraž: 15 000

Motiv: Hrastova sjajnica Кataloški broj: 703 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 КM Tiraž: 15 000

Motiv: Ćuranov rep Кataloški broj: 704 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 КM Tiraž: 5 000

Naziv izdanja: Ljekovite gljive Datum izdanja: 25.11.2016. Autor: Mr Došenović Božidar Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 16+4 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

Gljive su veoma bogat i raznovrstan, ali i nedovoljno proučen svijet. Ni po načinu funkcionisanja, ni po građi, ni po ulozi u prirodi ne spadaju ni u biljke ni u životinje. One čine zasebno carstvo – fungi (gljiva – lat. – fungi, grč. – myco). Za razliku od biljaka, kojima je osnovna funkcija fotosinteza, ni jedna vrsta gljiva ne vrši fotosintezu, a građene su od hifa, za razliku od biljaka i životinja koje su građene od ćelija. Nauka je dokazala da preko 500 nižih i viših vrsta gljiva sadrži izuzetna ljekovita svojstva. Jedna od najpoznatijih je mikroskopska gljiva Penicillium, od koje je dobijen antibiotik pod nazivom penicilin. Zbog povoljnog geografskog položaja i klimatskih uslova koji vladaju u njoj, Bosna i Hercegovina je veoma pogodno podneblje za razvoj velikog broja vrsta gljiva. Oyster Mushroom Bukovača (Pleurotus ostreatus) je vrlo ukusna jestiva gljiva, ali se u zadnje vrijeme sve veći značaj daje njenim ljekovitim svojstvima. Ova gljiva proizvodi biološki aktivno jedinjenje lovastatin koje je najefikasnije prirodno jedinjenje za redukciju nivoa holesterola u krvi, a ima i antitumorsku i antimikrobnu aktivnost. Plodonosna tijela bukovače javljaju se busenasto od proljeća do zime na listopadnom drveću, rjeđe četinarskom. Lepezastog su ili školjkastog oblika. Gornja površina im je glatka i sjajna, od sivo-smeđe preko sivo-maslinaste do skoro crne boje kod varijante columbinus. Sa donje strane šešira nalaze se listići nejednake dužine, koji dugo silaze niz stručak. Listići su bijele do krem boje. Stručak je kod bukovače kratak, debeo, pun, ekscentričan ili čak bočno postavljen u odnosu na šešir. Meso joj je bijelo, prijatnog gljivnog mirisa i ukusa. Ovo je sigurno jedna od najukusnijih vrsta gljiva. Chanterelle Lisičarke su gljive iz malog roda Cantharellus koji je u našim krajevima predstavljen sa desetak vrsta, ali se za otkup sakupljaju samo prave lisičarke (Cantharellus cibarius) i crne trube (Craterellus cornucopioides). Prave lisičarke imaju u ranom stadijumu ispupčenu gornju površinu šešira koji rastom postaje sve više ljevkast. Кod osnovne podvrste (Cantharellus cibarius var.cibarius) površina je glatka, žive žutonarandžaste boje, a kod podvrste (c. c. var. bicolor) glatka je i bijela. Кod četinarske podvrste (c. c. amethysteus) narandžast sa ljubičastim ljuskicama. Sve tri podvrste su komercijalne. Sa donje strane šešira nalazi se trusište koje postepeno prelazi na stručak, a sastavljeno je od debelih vena koje se prema rubu šešira račvaju i spajaju. Ujednačene su žutonarandžaste boje. Stručak je valjkast ili prema dnu sužen, tvrd, gladak, kod podvrste bicolor bijel, a kod ostalih žut. Meso im je prilično žilavo, žućkasto-bijelo, ne mijenja boju na zraku, ima prijatan voćni miris (na kajsije). Ukus je pomalo ljut. Nije podesna za sušenje zbog prilično žilavog mesa, ali je zato za kiseljenje izvanredna. Autor: mr Božidar Došenović Stručna saradnja: Borislav Marić Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

Gljive su veoma bogat i raznovrstan, ali i nedovoljno proučen svijet. Ni po načinu funkcionisanja, ni po građi, ni po ulozi u prirodi ne spadaju ni u biljke ni u životinje. One čine zasebno carstvo – fungi (gljiva – lat. – fungi, grč. – myco). Za razliku od biljaka, kojima je osnovna funkcija fotosinteza, ni jedna vrsta gljiva ne vrši fotosintezu, a građene su od hifa, za razliku od biljaka i životinja koje su građene od ćelija. Nauka je dokazala da preko 500 nižih i viših vrsta gljiva sadrži izuzetna ljekovita svojstva. Jedna od najpoznatijih je mikroskopska gljiva Penicillium, od koje je dobijen antibiotik pod nazivom penicilin. Zbog povoljnog geografskog položaja i klimatskih uslova koji vladaju u njoj, Bosna i Hercegovina je veoma pogodno podneblje za razvoj velikog broja vrsta gljiva. Turkey tail Ćuranov rep (Trametes versicolor) je gljiva koja raste u velikim kolonijama na panjevima listopadnog drveća, naročito bukve i hrasta. Plodonosno tijelo ćuranovog repa je lepezastog oblika, tanko i žilavo. Gornja površina mu je baršunasta i koncentrično zonirana u raznim bojama, dok je rubna zona rasta uvijek bijela. Sa donje strane šešira nalazi se trusište sastavljeno od sitnih, okruglih pora bijele do krem boje. Meso mu je tanko i bjelkasto, žilavo, gorkog ukusa. Ćuranov rep nema stručka već mu je šešir bočno prirastao na drvo. Najnovija naučna istraživanja potvrđuju da i ova gljiva sadrži imunostimulativna jedinjenja koja sprečavaju razvoj malignih ćelija. Ćuranov rep se koristi osušen i samljeven kao čaj. Reishi Danas se u svijetu daje sve veći značaj ljekovitim gljivama, naročito pri liječenju malignih oboljenja. Zbog njenih ljekovitih svojstava, još od davnina se na Dalekom istoku visoko cijeni hrastova sjajnica (Ganoderma lucidum), koju Кinezi zovu „REJŠI“ ili gljiva besmrtnosti. Hrastova sjajnica se kod nas javlja u jesen na panjevima i uginulim stablima hrasta. Šešir joj je obično lepezastog oblika. Gornja površina je glatka, sjajna, grbavo izuvijana sa koncentričnim zonama. Žive je narandžasto-crvene do crveno-smeđe boje, sa žutom rubnom zonom rasta. Sa donje strane šešira nalazi se trusište sastavljeno od tankih cjevčica boje mesa koje na dodir posmeđe. Meso im je žilavo, vlaknasto, prljavo bež boje, gorkog ukusa. Stručak im može biti različito dug, čvornovat, sjajan, gladak, od crveno-smeđe do crne boje. Iz plodonosnog tijela i micelijuma hrastove sjajnice izdvojeno je više od 100 vrsta polisaharida. Za 50 od njih je dokazano da imaju antitumorsku i antikancerogenu aktivnost koja se zasniva na poboljšanju imunog sistema. Autor: mr Božidar Došenović Stručna saradnja: Borislav Marić Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka