Motiv: Smuđ Kataloški broj: 808 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Som Kataloški broj: 809 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Mrena Kataloški broj: 810 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Bandar Kataloški broj: 811 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Naziv izdanja: Fauna Datum izdanja: 05.12.2019. Autor: mr Božidar Došenović Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 4x2 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

Sava je rijeka u našoj sjevernoj Bosni i Hercegovini i najveća od svih rijeka u zemlji. Nastaje spajanjem rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini kod Lancova u Sloveniji. U Savi žive sve vrste slatkovodnih riba kao što su; mrena, škobalj, plotica, som, štuka, mladica, grgeč, smuđ, bandar itd. Mrena je stanovnik tekućih čistih voda i naseljava dijelove riječnih tokova sa jakom vodenom strujom. Zbog toga ima snažno valjkasto tijelo sa velikom glavom i malim očima. Leđa su maslinasto zelena, bokovi svjetliji i stomak bijel. Leđno i repno peraje je veliko, usne mesnate, a donja usna nejasno podijeljena na tri dijela. Na gornjoj usni nalaze se dva para brčića. Hrani se puževima, školjkama, insektima, crvima, ikrom i sitnijom ribom. Aktivna je noću. Mrene obično dostignu dužinu od 30 do 90 cm i težinu do 8,5 kg. Mrijesti se u maju i junu na šljunkovitoj podlozi u manjim pritokama većih rijeka. Mrena je cijenjena u sportskom ribolovu. Bandar je rasprostranjen u nizijskim vodama kako u tekućim tako i u stajaćim. Hrani se larvama insekata, račićima, malim ribama, kao i drugim vodenim beskičmenjacima. Odrasli bandar je grabljivica koja proždire mlade ribe drugih vrsta, kao i svoje. Кod nas dostiže maksimalnu težinu do 0,8 kg. Mrijesti se u martu i aprilu, boravi na dubinama do 2 m oko podvodnih prepreka, panjeva i kamenja. Bandar je riba zbijenog oblika sa većom glavom u odnosu na tijelo. Prekriven je sitnom krljušti koja je čvrsto pričvršćena za tijelo. Ima dva leđna peraja, leđa su maslinasto zelena, bokovi žućkasto zeleni, a stomak bijel. Preko bokova ima od 6 do 9 poprečnih tamnih linija. Usta su velika sa tankim zubima. Autor: mr Božidar Došenović Saradnja: Duško Bogdanović i dipl. biolog Biljana Bogdanović Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banja Luka

Sava je rijeka u našoj sjevernoj Bosni i Hercegovini i najveća od svih rijeka u zemlji. Nastaje spajanjem rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini kod Lancova u Sloveniji. U Savi žive sve vrste slatkovodnih riba kao što su; mrena, škobalj, plotica, som, štuka, mladica, grgeč, smuđ, bandar itd. Smuđ pripada familiji Percidae (grgeči), vrsta Sander Lucioperca. Кod nas živi u velikim rijekama na velikim dubinama kao što su Sava i Drina u donjim tokovima. Tijelo smuđa je vretenasto izduženo, sa relativno malom glavom. Boja tijela i leđa su zelenosiva sa 8 do 12 poprečnih mrkozelenih pruga, bokovi srebreni, a stomak bijel. Ima dva leđna peraja, prednje sa 13 do 14 oštrih koštanih žbica i zadnje sa 20 do 22 mekih žbica. Repno peraje je veliko, usta velika sa oštrim zubima. Odličnog je vida i čula mirisa. Izraziti noćni grabljivac, može narasti do 18 kg. Smuđ se mrijesti u proljeće, zavisno od temperature vode u već pripremljena gnijezda koja sve vrijeme posle mrijesta čuva mužjak. Jako je cijenjena riba za konzumnu upotrebu i za sportski ribolov. Som pripada familiji Siluridae, vrsta Silurus Glanis. Som je naša najveća riba, raste do 3 metra dužine i 150 kg težine. Rasprostranjen je u svim našim većim rijekama i jezerima. Tijelo mu je prekriveno sa sluzi bez krljušti sa izrazito velikom spljoštenom glavom, malim očima i jakim vilicama punih sitnih zuba. Na donjoj vilici nalaze se četiri kraća brčića koji imaju funkciju čula dodira. Boja tijela je tamna, bokovi maslinasto zeleni, a stomak bijeli. Mrijesti se u maju i junu polažući ikru u gnijezdo na korijenju koju čuva mužjak od manjih grabljivaca. Izrazit je noćni grabljivac i lovi u svim dubinama. Preko dana boravi u najvećim dubinama skrivajući se iza panjeva itd. Hrani se svim vrstama ribe i vodozemcima. Vrlo je atraktivna riba za sportski ribolov. Autor: mr Božidar Došenović Saradnja: Duško Bogdanović i dipl. biolog Biljana Bogdanović Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banja Luka

Motiv: Bogorodica sa Hristom Kataloški broj: 806 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Kivot Kataloški broj: 807 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž:15 000

Naziv izdanja: Kulturno nasljeđe Datum izdanja: 05.11.2019. Autor: mr Božidar Došenović Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+2 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

Manastir Žitomislić, sa crkvom posvećenom Blagovijestima, jedno je od najznačajnijih pravoslavnih duhovnih središta u Hercegovini. Žitomislić je bio u posjedu porodice Hrabren-Miloradović, manastirskih ktitora, prije osmanskog osvajanja. Nevesinjski kadija je vojvodama Petru i Jovanu Hrabrenima izdao dozvolu za obnovu crkve u Žitomisliću 1566. godine. Ona je, prema natpisu urezanom na kapitelu stuba, na kojem se potpisao majstor Vukašin "ot manastira Orahovice", završena 1602/1603. godine, ktitorstvom spahije Milisava Hrabrena. Hrabreni-Miloradovići su učestvovali u lokalnim ustancima protiv Turaka u 16. i 17. vijeku. Кasnije su prebjegli u Rusiju, gdje su zauzimali visoke položaje u vojsci u 18. i 19. vijeku. Poslednji izdanak ove porodice, grof Grigorij Aleksandrović Miloradović, posjetio je Žitomislić 1883. godine. Crkva je trobrodna, sa svodom prelomljenog oblika nad naosom i stubovima čiji kapiteli su ukrašeni reljefima koji prikazuju lov, kao na stećcima. Živopisana je 1609. godine, ali je od fresaka do 1992. godine bila sačuvana samo scena Blagovijesti. Portret ktitora, Milisava Hrabrena, sačuvan je na fotografiji i kopiji izrađenoj 1867-1869. godine. Veliki dio bogate žitomislićke riznice stradao je 1941. godine, kada su ustaše zapalile konake i ubili monahe. Danas se u žitomislićkoj zbirci nalaze veoma vrijedne ikone srpskih, kritskih, grčkih i ruskih majstora, nastale od 16. do 19. vijeka, liturgijski predmeti od plemenitih metala iz 17, 18. i 19. vijeka i stare rukopisne i štampane knjige. Crkva u Žitomisliću je srušena 1992, a njena obnova je završena 2005. godine. Autor: mr Božidar Došenović Saradnja: Univerzitet u Banjoj Luci, Akademija umjetnosti, prof. dr Ljiljana Ševo Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banja Luka

Motiv: Mahatma Gandi Kataloški broj: 805 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1,95 KM Tiraž: 15 000

Naziv izdanja: 150 godina od rođenja Mahatme Gandi Datum izdanja: 02.10.2019. Autor: Nebojša Đumić Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

Motiv: Zgrada Gimnazije Kataloški broj: 804 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Naziv izdanja: 100 godina Gimnazije Filip Višnjić Datum izdanja: 19.09.2019. Autor: mr Božidar Došenović Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

Prve dane svog postojanja Gimnazija je obilježila u septembru 1919. godine u zgradi sadašnje Osnovne škole "Sveti Sava". Gimnazija nosi naziv po ustaničkom pjesniku, hroničaru i memoaristi, Filipu Višnjiću. Počela je rad kao niža gimnazija, međutim, sa otvaranjem 5. razreda 1924. godine, ona već nosi naziv realna gimnazija. Za to vrijeme u Gimnaziji je radilo više od stotinu profesora i nastavnika i sedam direktora koji su se svojim neumornim radom borili da što bolje i uspješnije pruže znanje i nauku svojim učenicima. Pod uticajem Rodoljuba Čolakovića i Dimitrija Lopandijića i drugih bijeljinskih komunista 1932. godine, počinje se organizovanije okupljati revolucionarno raspoložena školska i radnička omladina. Mnogi gimnazijalci iz te generacije masovno učestvuju u prvim ustaničkim danima 1941. godine. Znali su da njihova mladost mora da podnese najveći teret, da knjigu i pero zamijeni oružjem i da se svjesno žrtvuju za domovinu. Na spomeniku ispred bivše zgrade gimnazije urezano je 209 imena naših poginulih učenika i 7 profesora. Neprijatelj je početkom 1941. god. ostavio samo nižu gimnaziju. Odmah nakon oslobođenja Bijeljine, ponovo se otvara Gimnazija. Bilo je to početkom maja 1945. godine. U tim prvim poslijeratnim godinama učenici i Nastavnički savjet ulažu sav svoj trud i napor u obrazovanje omladine, da se propušteno nadoknadi i ubrzo osposobe mlade intelektualne snage koje će pomoći obnovu i izgradnju porušene zemlje. Omladina i nastavnici prihvataju nauku i stvaraju nov kulturni život kako u samoj školi, tako i u gradu. Tada je škola brojala mali broj učenika, ali taj se broj povećavao iz godine u godinu. U 1979. godini broji 816 učenika raspoređenih u 23 odjeljenja. Кroz Gimnaziju je do 1979. godine prošlo 2165 učenika. Gimnazija je 23.9.1978. godine premještena u novu zgradu u kojoj se i danas nalazi. Autor: mr Božidar Došenović Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banja Luka