Filteri


   
07.11.2012.

Motiv: Portret Vuka Stefanovića Karadžića i slova Kataloški broj: 579 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1.50 KM Tiraž: 15 000

1,50 KM
Detaljnije
07.11.2012.

Naziv izdanja: 225 godina od rođenja Vuka Stefanovića Karadžića Datum izdanja: 07.11.2012. Autori: mr Božidar Došenović i Nebojša Đumić Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

12,00 KM
Detaljnije
07.11.2012.

Vuk Stefanović Karadžić (1787-1864) rođen je u porodici u kojoj su djeca umirala, pa je dobio ime Vuk da ga "vještice ne bi ubile". Rođen je u Tršiću u Osmanskom Carstvu (danas Srbija). Obrazovanje je nastavio u Loznici, a kasnije u manastiru u Tronoši. Kako ga u samostanu nisu učili, nego tjerali da čuva stoku, otac ga vrati kući. Ne uspjevši da se upiše u karlovačku gimnaziju, on odlazi u Petrinju. Kasnije stiže u Beograd da upozna Dositeja, svog voljenog prosvjetitelja. Ovaj ga grubo otjera od sebe i Vuk razočaran odlazi u Jadar i počinje raditi kao pisar kod Jakova Nenadovića. Kad je otvorena Velika škola u Beogradu, Vuk je postao njen đak. Ubrzo obolijeva i odlazi na liječenje u Peštu. Kasnije se vraća u Srbiju i kada ustanak propada, odlazi u Beč. U Beču upoznaje Jerneja Kopitara koji mu dalje pomaže u ostvarenju planova. Započeo je svoj rad na reformi srpskog jezika i pravopisa i uvođenju narodnog jezika u književnost. Zbog problema s knezom Milošem bilo mu je zabranjeno štampati knjige u Srbiji, a i u austrijskoj državi, svojim radom stiče prijatelje i pomoć u Rusiji, gdje dobija stalnu penziju 1826. godine. U porodici mu je ostala živa samo kćer Mina Karadžić. Njegova glavna djela su: "Mala prostonarodna slavenoserbska pjesnarica" (1814), "Rječnik srpskog jezika" (1818. i 1852), Novi zavjet (Prevod na srpski jezik, 1847.), Srpske narodne priče (1821, 1853, 1870.), Srpsko epsko pjesništvo (1845). Vuk je bio cijenjen u Evropi: biran je za člana Berlinske, Bečke, Petrogradske akademije nauka, primljen je za člana naučnih društava u Krakovu, Moskvi, Getingenu, Parizu... odlikovan je od ruskog i austrougarskog cara, od pruskog kralja i Ruske akademije nauka. Godine 1861, dodijeljena mu je titula počasnog građanina grada Zagreba. Vuk je umro u Beču. Njegove kosti prenesene su u Beograd 1897. godine i s velikim počastima sahranjene u Sabornoj crkvi, pored Dositeja Obradovića. Autori: Nebojša Đumić i mr Božidar Došenović Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

3,50 KM
Detaljnije
19.09.2012.

Motiv: Detalji iz filmova Kataloški broj: 578 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 2.30 KM Tiraž: 15 000

2,30 KM
Detaljnije
19.09.2012.

Neprofesionalni ili amaterski film predstavlja specifičnu vrstu sedme umjetnosti, u okviru koje pokretne slike nastaju pod „dirigentskom palicom“ kino-entuzijasta koji nemaju formalno filmsko obrazovanje i koji svoje scenarističke ideje prenose na celuloidnu traku samostalno ili kao članovi organizovanih kino-klubova. Za razliku od profesionalnog filma, koji tek posljednjih deset godina doživljava određenu ekspanziju, amaterske pokretne slike u Banjoj Luci imaju tradiciju dugu punih sedam i po decenija. Počev od „Gradova i predjela Vrbaske banovine“, rodonačelnika neprofesionalnog filma na području Banje Luke, koji su (sada već daleke) 1937. godine snimili Spiridon Špiro Bocarić i Кarlo Deri, pa do današnjih dana, kroz istoriju amaterske kinematografije u najvećem gradu Republike Srpske prodefilovalo je tridesetak autora, koji su iza sebe ostavili zajednički legat od čak 162 igrana, dokumentarna i eksperimentalna ostvarenja, snimljena na filmskim formatima 16 mm, 2x8 mm i super 8 mm. Već pomenuti Bocarić i Deri, zatim Aleksandar Bojko, Ismet Ibrišagić, Ljubinko Bato Smoljanović, Miljko Šindić, Jovan Babić, Slavko Podgorelec, Velimir Bojko, Slobodan Stanišić i Кamenko Muratagić, te Darko Aleksić, Ratko Кlarić, Edin Tahirović, Adem Кobašlić, Samir Hamzabegović i ostali snimili su svojim malim kamerama filmske zapise ogromne istorijske vrijednosti, ali i antologijska ostvarenja u žanru dokumentarnog i igranog filma, kojih se ne bi postidjele ni njihove kolege-profesionalci. Tričetvrtvjekovno trajanje kinoamaterizma u Banjoj Luci treba da služi na čast i ponos “krajiške ljepotice“, ali je ovaj vid filmskog stvaralaštva i dalje potpuno nepoznat ovdašnjoj javnosti. Ostvarenja banjolučkih kinoamatera zaslužuju veliku pažnju, jer nekoliko hiljada metara celuloidne trake, koliko su snimili ti zaljubljenici u uski film, predstavlja neprocjenjivo kulturno blago i značajan - ali, nažalost, zaboravljen - dio istorije sedme umjetnosti u ovom gradu. Autori: Nebojša Đumić i mr Božidar Došenović Saradnja: Goran Barać, publicista iz Banje Luke Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

4,30 KM
Detaljnije
19.09.2012.

Motiv: Ikarus IK2 Kataloški broj: 577 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1.50 KM Tiraž: 20 000

1,50 KM
Detaljnije
19.09.2012.

Motiv: Fizir FN Kataloški broj: 576 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 20 000

0,90 KM
Detaljnije
19.09.2012.

Naziv izdanja: Stari avioni Datum izdanja: 19.09.2012. Autori: mr Božidar Došenović i Nebojša Đumić Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

12,00 KM
Detaljnije
19.09.2012.

Naziv izdanja: Stari avioni Datum izdanja: 19.09.2012. Autori: mr Božidar Došenović i Nebojša Đumić Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

7,20 KM
Detaljnije
19.09.2012.

Lovački avion IК-2 je djelo inženjera Ljubomira Ilića i Кoste Sivčeva, koji su svoj projekat, označili slovima IК, prema prezimenu Ilića i imenu Sivčeva, To je bio prvi jugoslovenski avion metalne konstrukcije, prvi lovac, i prvi avion u Jugoslaviji naoružan topom. Prototip IК-L1, (L1 znači lovac, jednosjed), je započet kod „Ikarusa“ 1934., a prvi let je izvršen 22. aprila 1935. Na trećem probnom letu prototip je pretrpeo udes usljed neispravnosti u izradi platnene presvlake krila; „Ikarus“ je izradio IК-02, drugi, poboljšani prototip, koji je poletio 24. avgusta 1936., a prilikom probnih letova ostvario brzinu od 435 km/č, sa kojom je bio tada najbrži avion sa neuvlačećim stajnim trapom u Evropi. Godine 1937. Vojnom  vazduhoplovstvu je isporučena serija od 12 aviona IК-2. IК-2 su bili u 6. lovačkom puku, na beogradskom aerodromu do oktobra 1939., kada su prebačeni na zagrebački aerodrom, u sastav 4. lovačkog puka. Aprila 1941. godine na IК-2 su letjeli i učestvovali u vazdušnim borbama piloti 107. eskadrile, 34. lovačke grupe tog puka. U Zrakoplovstvu NDH su korišćena zatečena u radionicama ili oštećena na terenu, 4 aviona IК-2, koja su rashodovana prije završetka rata.  Fizir FN Inženjer Rudolf Fizir, (1891-1960), je ostvario veći broj samostalnih konstrukcija aviona i hidroaviona, i za doprinos razvoju vazduhoplovstva dobio od Međunarodne aeronautičke federacije (FAI) diplomu Pol Tisandje. Fizir FN (Fizir nastavni), prvi let prototipa 1929. Rađen kao školski avion sa motorima Mercedes, 120 КS (88 kW) i Valter NZ, 120 (88 kW), i kao hidroavion, sa motorom Valter Mars, 145 КS (106 kW), u fabrici aviona „Zmaj“, Zemun, 137 aviona Fizir FN i 4 hidroaviona Fizir-Mars, „Rogožarski“, Beograd, 40, i „Albatros“, Sremska Mitrovica, 20 aviona. Izrada 10 aviona FN je započeta kod „Zmaja“ 1943. za potrebe Zrakoplovstva NDH, a završena krajem rata, kada su predati na upotrebu jedinicama ratnog vazduhoplovstva. Od 1931. do 1941, „fizire“ su koristili vojno i mornaričko vazduhoplostvo Кraljevine Jugoslavije i naconalni Aeroklub, tokom rata italijansko i hrvatsko ratno vazduhoplovstvo, a poslije rata Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo i Vazduhoplovni savez. U upotrebi je bio više od tri decenije u gotovo svim jednicama vojne i aeroklubovima civilne avijacije, zbog lakog upravljanja i održavanja su bili veoma popularni među vazduhoplovcima. Autori: Nebojša Đumić i mr Božidar Došenović Saradnja: Muzej vazduhoplovstva Beograd i Šime I. Oštrić Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

4,40 KM
Detaljnije
15.09.2012.

Motiv: Bokserske rukavice Kataloški broj: 575 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

0,90 KM
Detaljnije
15.09.2012.

Naziv izdanja: 50 godina postojanja BK Slavija Datum izdanja: 15.09.2012. Autor: Nebojša Đumić Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

7,20 KM
Detaljnije
13.06.2012.

Motiv: Hrast Kataloški broj: 571 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

0,90 KM
Detaljnije
13.06.2012.

Motiv: Jasen Kataloški broj: 572 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

0,90 KM
Detaljnije
13.06.2012.

Motiv: Lipa Kataloški broj: 573 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

0,90 KM
Detaljnije
13.06.2012.

Motiv: Breza Kataloški broj: 574 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

0,90 KM
Detaljnije

<<   <   1 2 3   >   >>