Filteri


   
2,00 KM
2,00 KM
18,00 KM
18,00 KM
3,50 KM
3,50 KM
08.10.2025.
1,20 KM
08.10.2025.
9,60 KM
08.10.2025.
3,20 KM
7,20 KM
19.09.2025.
9,20 KM
1,20 KM
9,60 KM
05.09.2025.
3,20 KM
0,10 KM
0,15 KM
05.11.2025.

Motiv: Mileva Maric Кataloški broj: 1011 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 2,00 КM Tiraž: 8 000

2,00 KM
Detaljnije
05.11.2025.

Motiv: Djura Danicic Кataloški broj: 1012 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 2,00 КM Tiraž: 8 000

2,00 KM
Detaljnije
05.11.2025.

Naziv izdanja: Poznate ličnosti Datum izdanja: 05.11.2025. Autor: Danijela Popović Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 9 Papir: muflep 100g Štamparija: Blicdruk, Sarajevo

18,00 KM
Detaljnije
05.11.2025.

Naziv izdanja: Poznate ličnosti Datum izdanja: 05.11.2025. Autor: Danijela Popović Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 9 Papir: muflep 100g Štamparija: Blicdruk, Sarajevo

18,00 KM
Detaljnije
05.11.2025.

Đura Daničić bio je srpski filolog, jezikoslovac i jedan od najvažnijih saradnika Vuka Karadžića u reformi srpskog jezika. Rođen je u Novom Sadu kao Đorđe Popović, a pseudonim „Daničić“ uzeo je prema narodnom junaku. Prve škole učio je u Novom Sadu i Požunu, a pravne nauke u Pešti i Beču. Školovao se, uglavnom, na mađarskom, njemačkom i latinskom jeziku. U Požunu je stekao znanje i slovačkog, poljskog, češkog i ruskog jezika i već tada počinje da prevodi. Za vrijeme studija materijalno su mu pomagali knez Mihailo Obrenović i Jovan Gavrilović. Godine 1856. postao je bibliotekar Narodne biblioteke u Beogradu i sekretar Društva srpske slovesnosti, a 1859. profesor Liceja (Velike škole). Godine 1865. ostavio je profesuru, i na kratko vrijeme postao činovnik Uprave pošta, a 1866. odlazi u Zagreb za sekretara tada osnovane Jugoslovenske akademije. Godine 1873. se vratio na katedru srpskog jezika u Veliku školu u Beogradu, predajući u njoj do 1877 godine. Kao veliki pobornik Vukove jezičke reforme Daničić je svojim radovima naučno obrazlagao i branio stav da se srpski književni jezik mora temeljiti na naĐura Daničić bio je srpski filolog, jezikoslovac i jedan od najvažnijih saradnika Vuka Karadžića u reformi srpskog jezika. Rođen je u Novom Sadu kao Đorđe Popović, a pseudonim „Daničić“ uzeo je prema narodnom junaku. Prve škole učio je u Novom Sadu i Požunu, a pravne nauke u Pešti i Beču. Školovao se, uglavnom, na mađarskom, njemačkom i latinskom jeziku. U Požunu je stekao znanje i slovačkog, poljskog, češkog i ruskog jezika i već tada počinje da prevodi. Za vrijeme studija materijalno su mu pomagali knez Mihailo Obrenović i Jovan Gavrilović. Godine 1856. postao je bibliotekar Narodne biblioteke u Beogradu i sekretar Društva srpske slovesnosti, a 1859. profesor Liceja (Velike škole). Godine 1865. ostavio je profesuru, i na kratko vrijeme postao činovnik Uprave pošta, a 1866. odlazi u Zagreb za sekretara tada osnovane Jugoslovenske akademije. Godine 1873. se vratio na katedru srpskog jezika u Veliku školu u Beogradu, predajući u njoj do 1877 godine. Kao veliki pobornik Vukove jezičke reforme Daničić je svojim radovima naučno obrazlagao i branio stav da se srpski književni jezik mora temeljiti na narodnom govoru. Bio je među prvima koji su srpski jezik i književnost posmatrali kao predmet ozbiljne naučne analize, uvodeći metode filologije i lingvistike. Jedno od njegovih najznačajnijih djela, sa samo 22 godine, jeste studija „Rat za srpski jezik i pravopis“ u kojoj je argumentovano branio Vukove stavove od kritičara koji su se protivili uvođenju narodnog jezika u književnost. Prevodi Starog zavjeta na narodnom jeziku i njegova lingvistička djela imala su ogroman uticaj na srpsku kulturu. Gotovo da nema oblasti u jeziku kojom se Daničić nije bavio - pisao je naučne radove iz istorije jezika, leksikografije, akcentologije, sintakse, a istraživao je i objavljivao staru srpsku književnost... rodnom govoru. Bio je među prvima koji su srpski jezik i književnost posmatrali kao predmet ozbiljne naučne analize, uvodeći metode filologije i lingvistike. Jedno od njegovih najznačajnijih djela, sa samo 22 godine, jeste studija „Rat za srpski jezik i pravopis“ u kojoj je argumentovano branio Vukove stavove od kritičara koji su se protivili uvođenju narodnog jezika u književnost. Prevodi Starog zavjeta na narodnom jeziku i njegova lingvistička djela imala su ogroman uticaj na srpsku kulturu. Gotovo da nema oblasti u jeziku kojom se Daničić nije bavio - pisao je naučne radove iz istorije jezika, leksikografije, akcentologije, sintakse, a istraživao je i objavljivao staru srpsku književnost...

3,50 KM
Detaljnije
05.11.2025.

Mileva Marić Ajnštajn bila je jedna od prvih žena koje su se upisale na prestižni Politehnički institut u Cirihu, gdje je krajem 19. vijeka studirala fiziku i matematiku – u vremenu kada žene gotovo uopšte nisu imale pristup visokom obrazovanju. Rođena je 1875. godine u Titelu i od rane mladosti pokazivala je izuzetan dar za prirodne nauke. Njeni nastavnici i porodica rano su uočili njen talenat, a otac joj je pružio snažnu podršku u namjeri da se školovanje nastavi, što je u to vrijeme bilo veoma rijetko za djevojčice. Na studijama u Cirihu upoznala je mladog Alberta Ajnštajna, sa kojim je razvila blisku emotivnu i intelektualnu vezu. Njihova ljubav kasnije je prerasla u brak, a zajedno su imali troje dece. Iako ne postoje konačni dokazi o stepenu njenog učešća u Ajnštajnovim ranim radovima, mnogi istoričari nauke i danas raspravljaju o tome da li je i koliko doprinijela njegovim ključnim teorijama, uključujući i teoriju relativnosti. Milevin život obilježili su lični i profesionalni izazovi. Napustila je naučnu karijeru nakon braka, suočena sa društvenim očekivanjima tog doba. Njen brak sa Ajnštajnom se raspao, a ona je kasnije živjela povučeno u Cirihu, brinući o sinovima, od kojih je jedan patio od teškog mentalnog oboljenja. Danas se Mileva Marić sve više prepoznaje kao pionirka u svijetu nauke i simbol borbe žena za ravnopravnost u obrazovanju i naučnom radu. Njena priča služi kao podsjetnik na mnoge žene čiji je doprinos nauci dugo ostao u sjenci njihovih poznatijih muških kolega.

3,50 KM
Detaljnije
08.10.2025.

Motiv: Akrobata Кataloški broj: 1010 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1,20 КM Tiraž: 8 000

1,20 KM
Detaljnije
08.10.2025.

Naziv izdanja: Kultura Datum izdanja: 08.10.2025. Autor: Nebojsa Djumic Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Blicdruk, Sarajevo

9,60 KM
Detaljnije
08.10.2025.

Međunarodni festival animiranog filma u Banjoj Luci jedini je filmski festival te vrste u Bosni i Hercegovini. Asocijacija za vizuelne umjetnosti Feniks Art organizovala je prvi festival u oktobru 2008. godine uz prisustvo svjetskih animatora – Ježi Kuča (Poljska), Pjotr Dumala (Poljska), Borivoj Dovniković-Bordo (Hrvatska) i Bil Plampton (SAD). Pored Banje Luke, od 2010. godine Festival se istovremeno održavao u još šest gradova Bosne i Hercegovine: Sarajevu, Trebinju, Tuzli, Bijeljini, Gradišci i Mrkonjić Gradu i po tome je ovaj festival postao jedinstven u svijetu jer se istovremeno održavao u svim većim gradovima jedne države. Za osamnaest godina Festivala (jedne godine nije održan) prikazano je više od 4.000 animiranih filmova, predstavljene su najznačajnije nacionalne škole animiranog filma (Poljska, Rusija, Kanada, Velika Britanija, Francuska...), sa predstavnicima najznačajnijih svjetskih festivala kratkometražnog i animiranog filma kao što su Animafest (Hrvatska), Oberhauzen (Njemačka), Clermont-Ferrand (Francuska), Annecy (Francuska) i Stuttgart International Festival of Animated Film (Njemačka). Gosti ovog festivala bili su i najznačajniji animatori današnjice, između ostalih, Mihail Aldašin (Rusija), Kordel Barker (Kanada), Fil Muloy (Velika Britanija), Nedeljko Dragić (Hrvatska), Priit Parn (Estonija), Žorž Švicgebel (Švajcarska), te Oskarom nagrađeni Aleksandar Petrov (Rusija). Međunarodni festival animiranog filma u Banjoj Luci jedan je od najznačajnijih filmskih festivala u Republici Srpskoj. Upravo je ovaj festival bio od presudnog značaja za pokretanje animirane scene u Banjoj Luci a direktan rezultat toga je otvaranje smjera za animirani film na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci, jedinstvenog u Bosni i Hercegovini.

3,20 KM
Detaljnije
19.09.2025.

Motiv: Panciceva omorika Кataloški broj: 1008 i 1009 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 7,20 КM Tiraž: 8 000

7,20 KM
Detaljnije
19.09.2025.

Pančićeva omorika je endemo-reliktna drvenasta vrsta koja naseljava područje oko srednjeg toka rijeke Drine, na teritorijama Republike Srpske i Srbije. Poznata je i jedna populacija u kanjonu rijeke Mileševke (Srbija). Prije više desetina miliona godina, pančićeva omorika je bila znatno šire rasprostranjena, ali je ledeno doba preživjela samo na području na kome je i danas nalazimo. Zbog toga se često naziva „živim fosilom“. Danas omorika naseljava nepristupačne, strme padine i litice na visinama od 400 do 1800 m.n.v. Stablo omorike je usko, piramidalno i izuzetno vitko sa tankim granama. Četine su sjajne i tamnozelene na licu, dok se na naličju javljaju dvije bijele pruge sa stomama. Šišarke su viseće, sjajne, crveno smeđe boje. Omoriku je 1875. godine, kao novu vrstu za nauku otkrio Josif Pančić, jedan od najvećih botaničara tog vremena. Ovo otkriće privuklo je veliku pažnju prije 150 godina, a i danas se smatra jednim od najznačajnijih botaničkih otkrića u Evropi 19. vijeka. Najnovija istraživanja govore da omorika u Republici Srpskoj raste na 26 nalazišta. Poznato je i nekoliko lokaliteta sa pojedinačnim stablima omorike, dok na 11 ranije opisanih lokaliteta nije utvrđeno njeno prisustvo. Pančićeva omorika se od 1964. godine nalazi na IUCN Crvenoj listi ugroženih vrsta. U Republici Srpskoj je strogo zaštićena biljna vrsta, a od ove godine je proglašena vrstom od republičkog značaja.

9,20 KM
Detaljnije
05.09.2025.

Motiv: Sara Cirkovic Кataloški broj: 1007 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1,20 КM Tiraž: 8 000

1,20 KM
Detaljnije
05.09.2025.

Naziv izdanja: Mladi sportisti Datum izdanja: 05.09.2025. Autor: Sanja Kuzmanovic Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Blicdruk, Sarajevo

9,60 KM
Detaljnije
05.09.2025.

Sara Ćirković, rođena 2004. godine, talentovana je bokserka iz Bratunca koja trenira u Bokserskom klubu „Obilić“ u Zvorniku i nastupa za reprezentaciju Srbije. Svoju boksersku karijeru započela je u ranom djetinjstvu, pronašavši u klubu „Obilić“ ambijent poput porodice. U roku od samo godinu i po dana, Sara Ćirković je pokorila i Evropu i svijet. Krajem novembra 2022. godine trijumfovala je na Svjetskom prvenstvu u Benidormu i Srbiji donijela medalju koja se čekala više od 20 godina. Novembar 2023. donosi još jedno zlato za Saru, ovog puta na Evropskom prvenstvu mlađih seniorki. Potom uslijedio je mart 2024. godine i kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre 2024. u Italiji, gdje je ostvarila olimpijsku normu. U martu 2025. godine, na Svjetskom prvenstvu u Nišu, plasirala se u polufinale i osvojila bronzanu medalju – medalju za ženski boks Srbije na svjetskom nivou. Ovaj rezultat podigao je njeno ime na međunarodnu scenu. Kao najveći uspjeh do sada, ostvaruje 27. aprila 2025. godine postajući IBA profesionalna svjetska šampionka u konkurenciji do 53,5 kg, pobijedivši Francuskinju Roman Mulai u Banjaluci na spektakularnoj manifestaciji „Noć šampiona“. To je bila njena prva profesionalna borba, što čini titulu još impresivnijom i postavlja je na svjetski pijedestal u profesionalnom boksu. Sara naglašava značaj discipline i redovnog rada u postizanju uspjeha, uz podršku porodice i trenera. Kao svoj krajnji cilj postavila je osvajanje olimpijske medalje. Njeno učešće na prošlim Olimpijskim igrama u Parizu bilo je veliko iskustvo, a s obzirom na to da ima samo 21 godinu, uz svog trenera Mirka Ždralu i njenu energiju i posvećenost u ringu, ostaje čvrsto uvjerenje da će olimpijsko odličje postati realnost.

3,20 KM
Detaljnije
03.09.2025.

Motiv: Zdravo Кataloški broj: 1001 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,10 КM Tiraž: 100 000

0,10 KM
Detaljnije
03.09.2025.

Motiv: Gluv Кataloški broj: 1002 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,15 КM Tiraž: 50 000

0,15 KM
Detaljnije

<<   <   1 2 3   >   >>