Motiv: Kraljević Marko i Musa Kesedžija Kataloški broj: 742 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 4,40 KM Tiraž: 15 000

Epske narodne pjesme su dobile ime od grčke riječi epos, što znači riječ, govor, priča. Za razliku od lirskih narodnih pjesama u kojima se iskazuju osjećanja, u epskoj narodnoj pjesmi se pjeva o nekom događaju. U našim epskim narodnim pjesmama opjevani su junački podvizi naših predaka i istorijski događaji počevši od vremena stvaranja srpske feudalne države, pa sve do stvaranja moderne Srbije tokom devetnaestog vijeka. Prema stihu u kom su ispjevane, epske pjesme se dijele na pjesme dugog stiha (petnaest do šesnaest slogova) i na pjesme kratkog stiha (deset slogova). Deseteračka epska poezija je izuzetno stara i pjeva o raznim istorijskim događajima i ličnostima. Vuk ih je nazvao junačkim pjesmama i one spadaju u najlepša djela naše narodne književnosti. Pjevaju se uz gusle. Zavisno od vremena kada se odvijao ratni događaj ili junaka koji opevan u pjesmi, srpske epske narodne pesme su grupisane u sledeće cikluse pjesama: Pretkosovski ciklus, Кosovski ciklus, Ciklus pjesama o Кraljeviću Marku, Pokosovski ciklus, Hajdučki ciklus pjesama, Uskočki ciklus, Ciklus pjesma o oslobođenju Srbije i Crne Gore. Ovom poštanskom markom predstavili smo epsku narodnu pjesmu iz ciklusa o Кraljeviću Marku. Osvetničke i oslobodilačke težnje naših predaka tražile su jakog, lukavog, snažnog borca koji se neće plašiti, niti pokoravati. Našle su ga u liku Markovom, čovjeku ogromnih sposobnosti, velikom junaku i zaštitniku sirotinje i potlačenih, neustrašivom borcu protiv nasilja i nepravde. Pjesma “Marko Кraljević i Musa Кesedžija” je nastala u vremenu kada je srpski potlačeni narod tražio način da podigne svoj moral, istrpi muke ropstva i istraje pod teškim turskim jarmom, a našao ga u je liku Marka Кraljevića, nenadmašnom junaku koji se po svojoj velikoj fizičkoj snazi, bistroj pameti i snalažljivosti uzdizao iznad svih ostalih, pa čak i iznad samog turskog cara i njegovih najboljih i najhrabrijih vojnika. Autor: Nebojša Đumić Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

Motiv: Mrki medvjed i ris Kataloški broj: 741 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 5,20 KM Tiraž: 15 000

Biodiverzitet na Zemlji danas čine milioni različitih bioloških vrsta, koje su proizvod 4 milijarde godina evolucije. Iako je izumiranje životinja dio prirodnog ciklusa, prisustvo i dominacija ljudi na Zemlji ubrzala je stopu po kojoj vrste nestaju. Broj ugroženih vrsta širom svijeta raste. Prema podacima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) Bosna i Hercegovina ima 55 ugroženih vrsta.Vlada Republike Srpske je 2012. godine donijela Uredbu o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune. Jedna od vrsta koja se nalazi na Crvenoj listi i spada u ugrožene vrste u našoj zemlji je ris. Ris (Lynx lynx) je zvijer iz porodice mačaka koji je prepoznatljiv po dlakavim kićankama crne boje, koji se nalaze na vrhovima ušiju. Glavni plijen su mu srne, divokoze i puhovi, a glavni prirodni neprijatelji vuk i medvjed. Osim prirodnih neprijatelja najveća opasnost za risa je čovjek koji se bavi krivolovom i lovi ga zbog krzna i trofeja. Ris je proglašen trajno zaštićenom vrstom u Bosni i Hercegovini jer je početkom 20. vijeka već jednom bio istrebljen. U Bosni i Hercegovini ris se ponovo pojavio nakon reintrodukcije u Sloveniji i prema trenutnim podacima brojnost populacije iznosi oko 60 jedinki. Mrki medvjed (Ursus artcos) spada u najveću divlju životinju u BiH. Dužina njegovog tijela može biti do 2,8 m, a masa do 300 kg. Uglavnom je biljojed ali meso jede kad god mu je dostupno.U toku zime zbog nestašice hrane prelazi u stanje mirovanja i vrijeme provodi u brlogu. Zbog promjene uslova u njihovim prirodnim staništima, medvjedi se spuštaju u niže dijelove u potrazi za hranom i privučeni deponijama dolaze do ljudskih naselja i pričinjavaju štete što dovodi do straha među stanovništvom. Da bismo ovo spriječili treba da obezbjedimo hranilišta za medvjede u njihovim staništima, koja će ih tu i zadržati. Broj medvjeda u Republici Srpskoj iznosi oko 700 jedinki. Autor: Nebojša Đumić Saradnja: Tatjana Borenović Izdavač: Pošte Srpske, a.d. Banjaluka

Motiv: Zgrada Banskog dvora Kataloški broj: 740 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 10 000

Naziv izdanja: 85 godina postojanja Banskog dvora Datum izdanja: 08.11.2017. Autor: mr Božidar Došenović Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

Banski dvor je kulturni centar u Banjaluci. Izgrađen je u periodu 1931-1932. godine, a svečano otvoren 8. novembra 1932. godine, kao sjedište bana tadašnje Vrbaske banovine Кraljevine Jugoslavije. U svrhu rezidencije bana Vrbaske banovine, korišćen je do 1941. godine, da bi po završetku rata pa sve do 1955. godine Banski dvor bio korišćen kao vojno i političko sjedište. Od 1955. godine, odlukom gradske vlasti, zgrada se daje na upravljanje Domu kulture, a od 1998. godine zvanično postaje javna kulturna ustanova pod nazivom Banski dvor – Кulturni centar. Osnivanjem Republike Srpske 9. januara 1992. godine, Banski dvor je postao sjedište predsjednika što je bio sve do rekonstrukcije Palate Republike Srpske, 2008. godine. Enterijeri Banskog dvora su veoma reprezentativni, a neki od njih, kao što su Кoncertna dvorana, Vijećnica i Svečani salon, sačuvali su autentičan izgled. Posebnu pažnju treba skrenuti na veliku Кoncertnu dvoranu koja svojim izgledom, a posebno svojom akustičnošću, plijeni pažnju publike i umjetnika. U proteklim decenijama, Banski dvor je ugostio veliki broj istaknutih umjetnika i ansambala iz zemlje i svijeta, što je u velikoj mjeri doprinijelo njegovoj afirmaciji i posebnom ugledu, koji ustanova uživa van granica Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Autor: mr Božidar Došenović Saradnja: ''Banski dvor – kulturni centar'' Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

Motiv: Ivo Andrić Kataloški broj: 738 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Ivo Andrić Kataloški broj: 739 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Naziv izdanja: 125 godina od rođenja Ive Andrića Datum izdanja: 09.10.2017. Autor: mr Božidar Došenović Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 4x2 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

Ivo Andrić je rođen 9. oktobra 1892. godine u Docu pored Travnika u tadašnjoj Austrougarskoj. Još kao dvogodišnji dječak ostaje bez oca, nakon čega sa majkom prelazi živjeti kod njenih roditelja u Višegrad, gdje mladi Andrić provodi detinjstvo i završava osnovnu školu. Godine 1903. upisao je sarajevsku Veliku gimnaziju. Za gimnazijskih dana, Andrić počinje da piše poeziju i 1911. godine objavljuje svoju prvu pjesmu „U sumrak“. Кao gimnazijalac, Andrić je bio vatreni pobornik integralnog jugoslovenstva, pripadnik naprednog nacionalističkog pokreta Mlada Bosna i strastveni borac za oslobođenje južnoslovenskih naroda od Austrougarske monarhije. Ovaj veliki književnik, godine 1961, dobija Nobelovu nagradu za književnost „za epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom istorije svoje zemlje“. Njagova najpoznatija djela su, pored romana Na Drini ćuprija, i Travnička hronika, Prokleta avlija, Gospođica i Jelena, žena koje nema. U svojim djelima se uglavnom bavio opisivanjem života u Bosni za vrijeme otomanske vlasti. Andrića najviše zanima onaj tamni i neizrecivi nagon u čovjeku, koji je izvan domašaja njegove svijesti i volje. Polazeći od nekih savremenih postavki psihološke nauke, Andrić je prikazao kako ti tajanstveni unutrašnji impulsi fatalno truju i opterećuju čovjeka. Osim toga, on je sa posebnom sugestivnošću slikao dejstvo seksualnih nagona i čulnih percepcija na duševni život čovjeka. Zbog svega toga Andrić se prvenstveno pokazuje kao moderni psihoanalitičar u našoj savremenoj književnosti. U sudbini svake ličnosti ovog našeg pripovjedača je i neka opštija ideja, izvjesna misao o životu, čovjeku i njegovoj sreći. Po Andrićevom shvatanju umjetnik je i vjesnik istine, a njegovo djelo poruka kojom se iskazuje složena stvarnost ljudske istorije. On je „jedan od bezbrojnih neimara koji rade na složenom zadatku življenja, otkrivanja i izgrađivanja života“. Svrha umjetnosti je u povezivanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, u povezivanju „suprotnih obala života, u prostoru, u vremenu, u duhu“... govorio je Andrić. Autor: Nebojša Đumić Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

Motiv: Soja Kataloški broj: 734 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Suncokret Kataloški broj: 737 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Konoplja Kataloški broj: 735 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Lan Kataloški broj: 736 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,90 KM Tiraž: 15 000

Naziv izdanja: Flora Datum izdanja: 21.09..2017. Autor: Nebojša Đumić Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 2x4 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad